Борис Бублик многие годы изучает и практикует способы ?разумного земледелия?, которые облегчают труд на земле и улучшают урожай. К его советам уже прислушались более 1 000 000 последователей! Весь многолетний опыт автора – в одной книге! Узнайте, как организовать работу, чтобы не вредить земле химией, не гробить здоровье и получить достойный урожай. ? Надо ли перекапывать и рыхлить ? Какие растения угнетают рост сорняков ? Как организовать совместную посадку растений ? Как заставить сорняки работать на благо огорода ? Чем отпугнуть колорадского жука и др. ? Как изготовить инвентарь для работы в огороде. Бонус! Вкладка ?Таблица совместимости растений?. Boris Bublik mnogie gody izuchaet i praktikuet sposoby ?razumnogo zemledelija?, kotorye oblegchajut trud na zemle i uluchshajut urozhaj. K ego sovetam uzhe prislushalis' bolee 1 000 000 posledovatelej! Ves' mnogoletnij opyt avtora – v odnoj knige! Uznajte, kak organizovat' rabotu, chtoby ne vredit' zemle himiej, ne grobit' zdorov'e i poluchit' dostojnyj urozhaj. ? Nado li perekapyvat' i ryhlit' ? Kakie rastenija ugnetajut rost sornjakov ? Kak organizovat' sovmestnuju posadku rastenij ? Kak zastavit' sornjaki rabotat' na blago ogoroda ? Chem otpugnut' koloradskogo zhuka i dr. ? Kak izgotovit' inventar' dlja raboty v ogorode. Bonus! Vkladka ?Tablica sovmestimosti rastenij?.

Milyen az igazi férfi? Milyen az igazi, hiteles férfi? ?s hogyan válhat valaki azzá? El?bb-utóbb minden kamasz fiú szembe találja magát ezzel a kérdéssel, majd a problémával, hogy magára hagyatottan bolyong a feln?tté válás r?g?s útján. Hiányoznak a hiteles apai minták, mik?zben alig-alig lát túl a reklámok, a férfimagazinok, a tévém?sorok, a pornófilmek fogyasztásra buzdító, kaotikus világán. F?RFI cím? k?nyvében Dr. Csernus Imre a feln?tt olvasókat igyekezett ráébreszteni, hogyan változtathatnak az életük?n, ha nem jó irányba haladnak. A k?tet ifjúsági, srácoknak szóló kiadása, melyet kezében tart az olvasó, a 14?20 év k?z?tti korosztálynak szolgál útmutatóul. A szerz? sorra veszi mindazon problémákat, amelyekkel manapság egy fiatal fiúnak meg kell küzdenie, legyen szó a szüleihez f?z?d? kapcsolatáról, a lányokról, a szexr?l, a drogokról, a barátairól, a tanulásról, az autókról, a pénzr?l, az okostelefonokról, a média sugallta példaképekr?l vagy a Facebookról. Hogyan tanulhatnak meg hallgatni az érzéseikre? Hogyan vállalhatnak felel?sséget sorsukért? Hogyan válhat bel?lük boldog, ?nmagukhoz h? feln?tt? Dr. Csernus Imre ebben a k?nyvében sem a leveg?be beszél: tanácsai olykor mellbevágóak és provokatívak, de mindig elgondolkodtatóak. Ha van hozzá fülünk, egy ?szintébb, kiegyensúlyozottabb élet kialakításához adnak kulcsot. Dr. Csernus Imre pszichiáter Bevállalja? cím? szókimondó m?sorával robbant be a k?ztudatba. ?vekig kezelt súlyos drogfügg?ket, manapság rendelései mellett el?adásokat tart, és borászkodik. Ez a k?tete A F?RFI cím? sikerk?nyvének b?vített és a fiatalabb korosztály számára átdolgozott változata.

Кра?на стр?мко летить у пр?рву: моторошна криза охоплю? вс? царини людського життя. Псевдовчен? наполегливо пропагують: мислення – це ?люз?я, пошук будь-якого сенсу – абсурд, ? зрештою уряд оголошу? моратор?й на розум. Талано- вит? п?дпри?мц? безсл?дно зникають, кидаючи сво? виробництво напризволяще або знищуючи його. Головн? геро? роману – Да?н? Та??арт ? Генк Р?арден – в?дчайдушно намагаються в?двернути катастрофу. Да?н? переконана, що в кра?н? з’явився та?м- ничий Руйн?вник, ц?ль якого – крах економ?ки ? тотальна деградац?я людей. Ж?нка не покида? над?? в?дтворити досконалий двигун, але перспективний молодий нау- ковець, який погодився допомогти ?й, в?дмовля?ться працювати на благо нев?глас?в. Да?н? не хоче в?дмовлятися в?д свого задуму, тож ?де на зустр?ч з? знев?реним до- сл?дником, а в дороз? знайомиться з волоцюгою. Свого часу в?н працював там, де й зародилося ?чисте зло?, яке зараз пожира? кра?ну… Друга частина роману м?стить блискуч? св?тоглядн? монологи, вкладен? в уста Франциско Д’Анкон?? та Генка Р?ардена.

Перекладено 39 мовами Бестселер The New York Times Плануться екранзаця Визнаний шедевр сучасно англйсько прози, вдкрив для широко публки жанр неоготики Знаменита письменниця Вда Внтер, а, точнше, жнка, що скривалася пд цим псевдонмом, довг роки залишалася загадкою для свох шанувальникв. Жодного достоврного факту бограф, жодного слова правди у численних нтерв’ю, жодного пояснення, чому у найзнаменитшй книз Тринадцять казок лише дванадцять роздлв… Яким же було здивування скромно власниц букнстично крамниц Маргарет Л, коли менита письменниця запропонувала й написати свою бографю! Затишна бблотека та старовинний маток Енджелфлд, де тамниц за кожними дверима — Маргарет наче повернулася до дому, який колись залишила. Може тому, що у не, як у Вди Внтер, була сестра-близнючка, трагчно втрачена Крок за кроком, блукаючи лабринтом старих родинних драм, загадкових зникнень та патологчно любов до свого другого я, Маргарет наблизиться до фналу останньо казки, щоб стати одню з геронь… Дана Сеттерфлд — англйська письменниця, чий дебютний роман Тринадцята казка 2006 року став лтературною сенсацю у Великй Британ та Америц та змусив критикв оголосити про народження ново Шарлотти Бронте. Perekladeno 39 movami Bestseler The New York Times Planut'sja ekranzacja Viznanij shedevr suchasno angljs'ko prozi, vdkriv dlja shiroko publki zhanr neogotiki Znamenita pis'mennicja Vda Vnter, a, tochnshe, zhnka, shho skrivalasja pd cim psevdonmom, dovg roki zalishalasja zagadkoju dlja svoh shanuval'nikv. Zhodnogo dostovrnogo faktu bograf, zhodnogo slova pravdi u chislennih nterv’ju, zhodnogo pojasnennja, chomu u najznamenitshj kniz Trinadcjat' kazok lishe dvanadcjat' rozdlv… Jakim zhe bulo zdivuvannja skromno vlasnic buknstichno kramnic Margaret L, koli menita pis'mennicja zaproponuvala j napisati svoju bografju! Zatishna bbloteka ta starovinnij matok Endzhelfld, de tamnic za kozhnimi dverima — Margaret nache povernulasja do domu, jakij kolis' zalishila. Mozhe tomu, shho u ne, jak u Vdi Vnter, bula sestra-bliznjuchka, tragchno vtrachena Krok za krokom, blukajuchi labrintom starih rodinnih dram, zagadkovih zniknen' ta patologchno ljubov do svogo drugogo ja, Margaret nablizit'sja do fnalu ostann'o kazki, shhob stati odnju z geron'… Dana Setterfld — angljs'ka pis'mennicja, chij debjutnij roman Trinadcjata kazka 2006 roku stav lteraturnoju sensacju u Velikj Britan ta Americ ta zmusiv kritikv ogolositi pro narodzhennja novo Sharlotti Bronte.

Disciplina affascinante e misteriosa, la Selfica permette di realizzare oggetti in metallo, inchiostri e colori in grado di interagire positivamente con l’ambiente e permettono a chi li possiede di aumentare il benessere personale, la sensibilità, l’equilibrio psicofisico. Le “self”– siano esse gioielli, strutture per l’ambiente o quadri – aiutano chi le usa a conoscere meglio se stessi e a entrare in contatto con dimensioni energetiche e campi di informazioni differenti da quelli in cui siamo normalmente immersi. La Selfica – sviluppata attraverso le ricerche e gli insegnamenti di Oberto Airaudi, Falco Tarassaco, ispiratore di Damanhur, Federazione di Comunità – è in realtà un’arte-scienza antichissima, già conosciuta da molti popoli del passato. Questo libro racconta le sperimentazioni di numerosi ricercatori e appassionati, raccolte dall’Autrice, protagonista a sua volta di molte esperienze appassionanti. ? un viaggio in una nuova dimensione dove tempo, spazio, emozione e memoria rispondono a leggi molto diverse da quelle a cui siamo abituati...

Quaranta anni di storia di Damanhur, raccontati da chi li ha vissuti di persona. Il racconto della giornata di un damanhuriano, per comprendere come si vive, si pensa, si cresce in quella che oggi è la comunità spirituale laica più grande in Italia.

Le piante percepiscono il suono e amano suonare.Lo dimostrano studi e sperimentazioni condotte in ambito accademico e, ancora di più, le esperienze di numerosi ricercatori e musicisti che insegnano alle piante a usare apparecchiature musicali elettroniche e suonano e cantano insieme a loro.Le ricerche sull’intelligenza vegetale, sulla sensibilità delle piante e sulla loro disponibilità a dialogare con noi aprono la nostra mente verso una più profonda visione della natura e il nostro cuore a nuove occasioni di scambio con tutto ciò che è vivo intorno a noi.

Jedan od najve?ih poznavatelja hrvatske knji?evnosti Tvrtko Zane, poznatiji pod pseudonimom Branimir Donat, u svojem je prou?avanju hrvatske knji?evne ba?tine duljem od pola stolje?a objavio veliki broj tekstova i knjiga, a broj kartica koje je napisao jednak je njegovu znanju, koje mo?emo zvati enciklopedijskim. Iz goleme ostav?tine na?eg jedinog i najve?eg poznavatelja brojnih, ?esto zaboravljenih autora, ali jednako tako i velikan? knji?evnosti, urednik Goran Rem izabrao je one mo?da najva?nije tekstove. Druga knjiga iz serije Prakseologija hrvatske knji?evnosti posve?ena je modernosti i modernizmu. U njoj su izabrani tekstovi koji se bave autorima 20. stolje?a, simbolizmom, secesijom, dadizmom, eksprezionizmom, ali i - kola?ima, a uz tekstove o djelu hrvatskih autora, Krle?e, Mato?a, Cesarca, Nazora, Kamova i mnogih drugih, u ovaj je svezak uvr?ten i esej o Franzu Kafki. Zajedno s jo? tri sveska izabranih djela Branimira Donata ova ?e knjiga dati maleni uvid u ?irinu tema kojima se Tvrtko Zane bavio.

Na prostorima nekada?nje Jugoslavije u posljednjih sto godina dogodile su se vi?estruke promjene, nastajale su? i nestajale dr?ave i politi?ki sistemi, doga?ali su se brojni ratovi i prevrati, povijest je nemilice mar?irala ulicama razdvajaju?i obitelji i tra?e?i od pojedinca da joj se povinuje ili suprotstavi. O jednoj takvoj povijesti pi?e Igor ?tiks? u svojoj kapitalnoj knjizi Dr?avljanin, gra?anin, stranac, neprijatelj. Nastala kao plod dugogodi?njeg bavljenja temama dr?avljanstva i gra?anstva na doktorskim? i postdoktorskim studijima, niza predavanja i referata te iznimnoga terenskog rada, ova knjiga kao nijedna do sada propituje pravo pojedinca i njegovu ulogu unutar dr?ave. ?tiks iz pojma dr?avljanina i gra?anina razvija i dokazuje tezu o mijenama politi?kih sistema i zajednica te koliko su i kako utjecali na poziciju i ?ivot pojedinca. Odgovara na pitanja ?to uop?e zna?i biti dr?avljanin, biti uklju?en ili pak isklju?en, kako se osje?ati u poziciji gra?anina i ?to se doga?a kada se ona mijenja u onu stranca ili pak neprijatelja. Knjiga Dr?avljanin, gra?anin, stranac, nepri?jatelj povijesna je, kulturolo?ka i sociolo?ka, ali prije svega politi?ka studija koja pokazuje koliko su krhki identiteti, kako se lako stvaraju i grade novi te koliko je pitanje dr?avljanstva i gra?anstva va?no i danas.

Jedan od najboljih psihoterapeuta i pisaca Jorge Bucay u knjizi 20 koraka prema naprijed iznova pokazuje da su velike mudrosti jednostavne, ali i da ih moramo prije svega otkriti u samima sebi. O ?injenicama koje nas ?ine boljima, otvorenijima i sretnijima Bucay pi?e tako da ?itatelj shvati da ih mora prona?i u sebi i za sebe. U svakom koraku nalazi se i poneka pri?a koja plasti?no ocrtava ?to taj korak za nas kao pojedinca zna?i. Bucay ne pi?e naputke za samopomo?, on ne daje recept za sre?u i uspjeh, nego kao vrhunski ge?talter tra?i od ?itatelja da se aktivno uklju?i, da sam bude taj koji ?e pred sobom otvoriti vrata, prije?i put ?ivota i odlu?iti kako ?e taj put izgledati. 20 koraka prema naprijed po?etak je putovanja prema boljem, sigurnijem i sretnijem ja, prema shva?anju svojih potreba i ?elja. U 20 koraka prema naprijed Jorge Bucay postavlja smjerokaze, a svoj put svatko treba prona?i sam.

David Stevenson?jedan je od najistaknutijih prou?avatelja Prvoga svjetskog rata. U svom monumentalnom djelu?1914.–1918. Povijest Prvog svjetskog rata?kre?e od uzroka sukoba, prolazi kroz sva boji?ta, analizira geopoliti?ke odnose, ravnote?u izme?u imperijalnih sila, politi?ke i vojne promjene, kraj rata i mirovne ugovore koji su odredili okvir budu?ih me?unarodnih odnosa, te zavr?ava raspravom o nastavku ratnog sukoba drugim sredstvima i o poslijeratnom ure?enju svijeta koje ?e izazvati nove sukobe. Ova povijest jedna je od onih koje otkrivaju nove ?injenice i reinterpretiraju povijesne izvore, ali jednako tako stvaraju cjelovitu sliku o kompleksnosti sukoba. Stevensonova povijest prva je sveobuhvatna povijest Prvoga svjetskog rata objavljena u Hrvatskoj nakon vi?e od 50 godina. Knjiga koju je potrebno pro?itati da bi se shvatilo dvadeseto stolje?e i razumjelo vrijeme u kojem ?ivimo.

Okupiv?i na jednome mjestu najzanimljivija imena lijeve politi?ke misli od Slovenije do Bugarske, s naglaskom na zemlje biv?e Jugoslavije, filozofi? i aktivisti Sre?ko Horvat i Igor ?tiks pred njih su stavili zadatak da napi?u tekstove o situaciji danas i ovdje, prije svega na Balkanu. ?etrnaest autora, od mladih filozofskih nada do svjetski priznatih imena, u svojim esejima pokazuje koliko je po?ast neoliberalizma u sprezi s politi?ko-mafija?kim klanovima i krupnim kapitalom razjela sve one pozitivne tekovine koje je ostavilo socijalisti?ko naslje?e. Bez sentimenta i nostalgije prema pro?lim vremenima, Dobro do?li u pustinju postsocijalizma najzanimljivija je i najaktualnija knjiga o suvre?menom trenutku. Ona je nezaobilazna studija za svakoga tko ?eli ozbiljnije shvatiti ?to nam se i za?to doga?a u vremenima duboke krize.

Europa, 1900.–1914.: svijet u tra?enju, pulsiraju?e razdoblje kreativ?nosti i suprotnosti. Glavne su teme terorizam, globalizacija, imigranti, konzumerizam, propast moralnih vrijednosti i suparni?tvo velikih sila. Dvadeseto stolje?e nije se rodilo u rovovima kod Somme ili Passchendaela, nego u petnaest vrtoglavih godina koje su prethodile Prvome svjetskom ratu. U kratkom razdoblju novi svjetski poredak proiza?ao je iz tragi?nih suprotnosti staroga. Posljedice industrijske revolucije, na politi?kom i osobnom planu, osje?ale su se u cijelom svijetu: gradovi rastu zbog pristizanja seoskog stanovni?tva koje napu?ta svoje tradicionalne vrijednosti, znanost donosi napredak, ali i izume iz no?nih mora, obrazovanje je milijunima ljudi otvorilo nove mogu?nosti, masovno proizvedeni predmeti promijenili su svakodnevni ?ivot, radnici zahtijevaju udio u politi?koj vlasti, ?ene ?ele promijeniti svoj polo?aj u dru?tvu i prirodu seksualnih odnosa. Od nevjerojatne nade u novo stolje?e koju je utjelovio Svjetski sajam u Parizu 1900. do atentata na austrijskog nadvojvodu u Sarajevu 1914., povjesni?ar Philipp Blom ovo razdoblje istra?uje godinu po godinu. Premijeri i seljaci, anarhisti i glumice, znanstvenici i psihopati susre?u se na pozornici novoga stolje?a u ovom prikazu rasko?noga, nestabilnog doba na rubu katastrofe. Prelijepo napisana i puna vje?to ispri?anih anegdota, knjiga Vrtoglave godine o?ivljava ?udesa, u?ase i strahove ranoga dvadesetog stolje?a.

Tomica Bajsi? pripada onoj skupini pisaca koja doista slavi ?ivot i razliku. Bajsi? zna da je svaki ljudski ?ivot neponovljiv. Pripada onoj izumiru?oj vrsti ljudi koja ne ?eka da svijet stigne na ekran, nego ima hrabrosti suo?iti se sa svim ?ivotnim izazovima – od najuzvi?enijih radosti do najdublje patnje.Tomica Bajsi? jedan je od rijetkih lovaca na metafore i zna?enja jer savr?eno dobro zna da negdje ipak postoji to?ka u kojoj jezik, osobito onaj pjesni?ki, jo? uvijek ima razloga postojati. Jer, mo?da negdje postoji i ona kristalna kocka vedrine o kojoj je pjevao Tin Ujevi?. Ako se i danas krije negdje u prostorima suvremene hrvatske knji?evnosti, onda je posjeduje Tomica Bajsi?. I dijeli je s nama bez ikakvoga zazora i sebi?nosti. Kako je mo?e imati netko tko je doista vidio nevidljivo more iskona? Pa i ono u kojemu ?uvamo sebe od sebe samih: to na?e nevidljivo more, sunce, sol, valovi, plime, oseke i jedno jedro, kada smo pomislili da vi?e nigdje nikoga nema.

Knjiga Me?uodnosi umjetni?kih svjetova dio je doktorske disertacije, a govori o simultanoj i sukcesivnoj umjetnosti kroz ilustracije Bhagavad Gite, u 18 poglavlja od kojih svako ima dvije verzije. Su?tina autori?inog interesa je prijenos misli i osje?aja iz drevnog indijskog epa, kroz likovne elemente, odnosno vizualizacija vremenske umjetnosti; poku?ala je interpretirati kroz kompoziciju, boju, liniju, kontrast, tre?u dimenziju, strukturu, teksturu, proporciju, ritam i dinamiku, filozofiju Bhagavad Gite, koja je posebna utoliko ?to je u Indiji filozofija jednako religija, i obrnuto. Spomenuta je i analogija izme?u vremenskih i prostornih umjetnosti, kao ?to je boja (valer), glazba (akord), te upravo kroz sinergiju zna?enja i zra?enja na ilustracijama mo?emo do?ivjeti da "?itamo sliku". ? Tatjana Burzanovi? je autorica, umjetnica, grafi?ka dizajnerica i dizajnerica interijera, profesor na Fakultetu za kulturu i turizam na predmetu Indijska kultura, te na Fakultetu za dizajn i multimediju na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, Crna Gora. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a doktorat obranila na Fakultetu primenjenih umjetnosti u Beogradu. Svoje je radove izlagala na brojnim samostalnim i grupnim izlo?bama, te sudjelovala u umjetni?kim i pedago?kim kolonijama. Dobila je nekoliko nagrada za dizajn knjiga. Knjiga Me?uovisnost umjetni?kih svjetova?nagra?ena je na 11. sajmu knjiga u Podgorici za najbolje opremljeno umjetni?ko izdanje. Knjiga je u elektroni?kom izdanju dostupna i u engleskom prijevodu.

Idu?i ?enskom stranom hrvatske knji?evnosti Lidija Duji? sla?e koncizan i zanimljiv pregled izabranog segmenta doma?e knji?evne povijesti. Ocrtava sociolo?ke krokije hrvatskih knji?evnica, iznosi kratke karakterizacije, uzgred problematiziraju?i ?enski geto didakti?ke i dje?je knji?evnosti. Analiziraju?i i ponovno vrednuju?i neka djela, prihva?ena pod etiketom ??enskog pisma“, autorica dovodi u pitanje mnoga op?a mjesta, ne ?tite?i se krinkom autoriteta znanstvene objektivnosti – pi?u?i u prvom licu. Knjiga se temelji na njezinoj doktorskoj disertaciji, ali je pisana popularno te je namijenjena ?iroj publici.

Strider, a Vereség démonának ?rz?je, sohasem veszíthet, hacsak nem akar pokoli kínokat szenvedni. Számára az élet gy?zelem vagy halál – amíg Kaia, a csábos hárpia, sarokba nem szorítja a megadás kísértésével. Kaiának, akit népe Csalódásnak csúfol, az élete árán is el kell hoznia az els? díjat a hárpiák világbajnokságáról, így nem t?rheti, hogy Strider ?sszezavarja. ?m Stridernek is megvannak a maga tervei az els? díjjal: el akarja lopni az isteni gyártmányú, ?si varázseszk?zt, miel?tt eld?lne, ki lesz a világbajnok. ?m ahogy egyre durvábbá válik a versengés, kiderül, hogy itt egyetlen díj számít: a szerelem, amelyben egyikük sem hitt… Gena Showalter a paranormális-romantikus irodalom csillaga. Világszerte népszer? sorozataiban démoni vágyakkal és emberfeletti hatalommal megáldott férfiak, és az ?ket csábító n?k szerelmét írja meg, szenzációs sikerrel.

The Scarlet Letter, published in 1850, is an American novel written by Nathaniel Hawthorne and is generally considered to be his magnum opus. Set in 17th-century Puritan Boston, it tells the story of Hester Prynne, who gives birth after committing adultery, refuses to name the father, and struggles to create a new life of repentance and dignity. Throughout the novel, Hawthorne explores questions of grace, legalism, sin and guilt.

A t?kéletes házasság? Vagy a t?kéletes hazugság? A pszichilógiai thriller, amiért mindenki meg?rül Mindenki ismer olyan párokat, mint Jack és Grace. Jack jókép? és gazdag, Grace bájos és elegáns. Kedveljük ?ket, még ha nem is áll szándékunkban. ?s szeretnénk Grace-t jobban is megismerni. Csakhogy ez nem is olyan egyszer?, ugyanis Jack és Grace elválaszthatatlanok. Van, aki ezt igaz szerelemnek nevezné. Mások talán feltennék a kérdést, hogy Grace miért nem veszi fel soha a telefont. Vagy miért nem lehet vele beülni valahova egy kávéra, jóllehet nem dolgozik. ?s hogy marad olyan sovány, noha rafinált fogások sorát f?zi? ?s vajon miért van rács az egyik hálószoba ablakon? ?Briliáns, dermeszt?, félelmetes és letehetetlen." Lesley Pearse

n már elz életemben sem hittem a reinkarnációban, de ennek ellenére azt kívánom, trténeteim olvasása által sikerüljn újjászületned azokban a kapcsolatokban, melyeken változtatni szeretnél, de nem mersz, vagy úgy érzed, nem tudsz lépni igazán. Legyen az párkapcsolati kuszaság, gyermeke(i)ddel való rendezetlenség, akár lelki, akár testi eredet bonyodalom nmagaddal, azaz: nem bírok a tükrbe nézni” szindróma. Természetesen annak is rülk, ha egyszeren csak szerzek néhány gondtalan percet. Ezeket a sztorikat a fantázia diktálta nekem; ha valamelyikben ráismersz valakire, ne hagyd magad megtéveszteni, az csakis és kizárólag a véletlen mve lehet.

"?nsan ancak evcille?tirirse anlar," dedi tilki."?nsanlar?n art?k anlamaya zamanlar? yok. Dükk?nlardan her istediklerini sat?n al?yorlar. Ama dostluk sat?lan bir dükk?n olmad??? i?in dostlar? yok art?k. E?er dost istiyorsan beni evcille?tir.""Seni evcille?tirmek i?in ne yapmal?y?m?" diye sordu kü?ük prens."?ok sab?rl? olmal?s?n," dedi tilki. "?nce kar??ma, ??yle uza?a ?imenlerin üstüne oturacaks?n.G?zümün ucuyla sana bakaca??m, ama bir ?ey s?ylemeyeceksin. S?zler yanl?? anlamalar?n kayna??d?r. Her gün biraz daha yak?n?ma oturacaks?n..."Ertesi gün kü?ük prens yine geldi."Ayn? saatte gelmen daha iyi olur," dedi tilki. "?rne?in sen ??leden sonra d?rtte geleceksen, ben saat ü?te mutlu olmaya ba?lar?m. Mutlulu?um her dakika artar. Saat d?rtte art?k sevin?ten ve meraktan deli gibi olurum. Ne kadar mutlu oldu?umu g?rmü? olursun. Ama herhangi bir zamanda gelirsen yüre?im saat ka?ta senin i?in ?arpaca??n? bilemez. ?nsan?n belli al??kanl?klar? olmal?..." Tilkinin yan?na d?ndü sonra. "Ho??a kal," dedi. "Ho??a kal," dedi tilki. "??te sana bir s?r, ?ok basit bir ?ey: ?nsan yaln?z yüre?iyle do?ruyu g?rebilir. As?l g?rülmesi gerekeni g?zler g?remez." "As?l g?rülmesi gerekeni g?zler g?remez," diye yineledi kü?ük prens; unutmamal?yd? bunu. "Gülünü senin i?in ?nemli k?lan, onun i?in harcam?? oldu?un zamand?r." "Onun i?in harcam?? oldu?um zaman..." diye yineledi kü?ük prens. Unutmamal?yd? bunu. "?nsanlar unuttular bunu," dedi tilki. "Ama sen unutmamal?s?n. Evcille?tirdi?imiz ?eyden sorumlu oluruz. Sen gülünden sorumlusun..." "Ben gülümden sorumluyum," diye yineledi kü?ük prens. Bunu da unutmamal?yd?. ? Antoine Saint Exupéry (29 Haziran 1900 - 31 Temmuz 1944), Frans?z pilot, yazar ve ?airdir. ?zellikle "Kü?ük Prens" (Le Petit Prince) isimli eseriyle ünlenmi?tir. Fransa'n?n Lyon ?ehrinde do?du. Be? karde?in ü?üncüsüydü. Aristokrat bir aileye mensup olan Exupéry d?rt ya??ndayken babas?n? kaybetti. Babas?n?n ard?ndan aile h?zla yoksulla?t?. Anneleri kültürlü bir kad?nd?. ?lk ??retmenleri anneleri oldu. Exupéry okulda ba?ar?l? de?ildi. ?devlerle aras? yoktu, sürekli ceza al?yordu. U?aklarla 12 ya??nda tan??t?. Evlerinin yan?ndaki hava alan?na gizlice girer u?aklar? yak?ndan seyrederdi. 12 ya??ndayken bir pilot onu u?a??na ald? ve u?urdu. Karde?i Fran?ois'in ?lümü onu ve ailesini ?ok sarst?. Liseyi bitirdikten sonra pilot olmay? ?ok istedi?i halde annesini k?rmamak i?in denizcilik okuluna kaydoldu. 19 ya??nda Ecole des Beaux-Arts'ta mimarl?k fakültesine girdi. 21 ya??nda orduya ?a?r?ld?. E?itimini yar?da b?rak?p askere gitti. Askerlik g?revini Frans?z Hava Kuvvetlerinde teknisyen olarak yapt?. Strasbourg ?ehrinde pilotluk e?itimi ald?. Askerli?in ard?ndan ailesinin iste?i üzerine Paris'te bir ofiste kamyon sat?c?s? olarak ?al??maya ba?lad?. Ticaret ya?ant?s?nda ba?ar?s?z oldu. ? Kü?ük Prens Kü?ük Prens?(Frans?zca??zgün ad?:?Le Petit Prince), Frans?z yazar ve pilot?Antoine de Saint-Exupéry?taraf?ndan yaz?lan ve 1943'te yay?mlanan hik?ye. Dünyan?n en ?ok satan ve okunan kitaplar?ndan biridir.?Eserde bir ?ocu?un g?zünden büyüklerin dünyas? anlat?l?r.?Sahra ??lü'ne dü?en pilotun Kü?ük Prens'le kar??la?mas? ile ba?layan kitap yirmi yedi b?lümden olu?ur. ?zellikle Kü?ük Prens'in yurdundan ayr?l?p alt? ayr? gezegene yapt??? gezileri anlatan b?lümlerde baz? tipik yeti?kin ya?am bi?imlerinin ele?tirisi yap?l?r. Kral?n gezegeni otorite tutkusunu, sanat??n?n gezegeni, kendini be?enmi?li?i ve sanat??n?n toplumla yitirmi? oldu?u ileti?imsizli?i, sarho?un gezegeni, umutsuzluk ve buna dayanan unutma iste?ini, i?adam?n?n ya?ad??? gezegen, ama?s?z sahip olma tutkusunu, fenercinin gezegeni anlams?z ve sorgulamaks?z?n yerine getirilen g?rev duygusunu, co?rafyac?n?n ya?ad??? gezegen ise bilimi kimin i?in yapt???n? unutan bilim adam?n? ve bilim anlay???n? sembolize eder.?Son gezegen ise dünyad?r ve dünya insanlar?n kendi de?erlerinden daha ?ok giysileriyle anlam ve de?er kazand?klar?, bi?imin ?zden daha fazla ?nemli oldu?unu yans?tan bir imge g?rünümündedir. Yazar,?New York'ta bir otel odas?nda kaleme ald??? hik?yenin ?izimlerini de yapm??t?r. Exupéry hem ?izimleri hem de hik?yeleri bir ?ocuk kitab? gibi kurgulam?? olsa da, bu kitap onun moderniteye ve?II. Dünya Sava??'n?n etkilerinin sürmekte oldu?u topluma ele?tirisini ifade etti?i bir kitap olarak da de?erlendirilir. Yazar?n ilham?n? kendi ba??ndan ge?en olaylardan ald??? dü?ünülür. Bir pilot olan Exupéry, 1935 y?l?nda bir h?z rekorunu denerken, Sahra ??lü’nün ortas?na dü?mü?tü. Ayr?ca kar?s? Consuelo’nun Kü?ük Prens gibi bitmek bilmeyen arzular? ve korunma arzusu oldu?u, Kü?ük Prens’in gezegeni gibi volkanlarla dolu El Salvador’da ya?am??t?. Hik?ye ilk defa 6 Nisan 1943’te hem Frans?zca hem ?ngilizce olarak yay?mland?. Günümüzde 210 ayr? dil ve leh?eye ?evrildi.?Türk?e’de 15 farkl? dilde ?evirisi bulunur.?Selim ?leri,?Azra Erhat,?Nihal Ye?inobal?,?Tomris Uyar?ve?Cemal Süreya eseri Türk?e’ye ?evirenler aras?ndad?r. Yazar eseri, dostu Leon Werth’in ?ocuklu?una adam??t?r.